Stranica je prilagođena vertikalnom prikazu. Okrenite vaš uređaj.

Biserka Rauter Plančić
RIJEČ UNAPRIJED O CRTEŽU

Zagreb, 15. svibnja 2026.

Crtež kao samostalni likovni medij, kao vještina koja se u darovite umjetničke svijesti prometnula u sredstvo kojim se gradi svoj likovni izraz, drevna je i prvobitna grana likovnoga umijeća. Crtež je osnova svima, od kipara i slikara do grafičara. Njime se ostvaruje prostor, njime se tvore obline i volumeni, njime se stvara jedinstvo volumena i prostora na plošnoj osnovi. Disciplina umjetničkog crteža u početku je bila ograničena na tamno-svijetle kontraste i izraz sazdan od slobodnog obrisa, čiste linije do baršunastih tonova olovke, sanguine, sepije … kojima se približila slikarstvu. Štoviše, i uz tako ograničena sredstva crteže je resilo tonsko bogats- tvo slikarskih realizacija pa stoga ne čudi činjenica da se danas, uz svu silu novih šiljatih crtala, tuševa, grafita, kreda, ugljena, močila i ostalih sredstava uvriježilo crteže izvedene u raznovrsnim tvorivima nazvati sliko-crtežima. Ipak, za razliku od slikara, umjetniku crtaču glavno je sredstvo crta ili potez, linija ili rez, a te crte i linije zapravo ne postoje u naravi. One su zamišljeni ocrti uočenih i percipiranih likova, oblina, predmeta, krajobraza … ili posve izmaštanih apstraktnih kompozicija, i nisu drugo do li znak kojim čovjekova svijest označuje sebe prema svijetu stvarnosti.

Kasnije se ta mreža znakovlja raspliće, svijest se razvija i raste, a znakovlje poprima jasni likovni izraz i postaje umjetničko djelo širokoga spektra vrijednosti i odlika; od estetskih, kulturnih, povijesnih i tržišnih do kreativnosti, izvrsnosti, etičnosti i autentičnosti. Početci razvoja te svijesti sežu u naša djetinjstva i igre s olovkom i papirom. Koliko će se dugo još krug zatvarati olovkama i bojicama u rukama darovitih i manje darovitih mališana, dok nas digitalna tehnologija osvaja, ne možemo kazati, a ni predvidjeti. Osvajanje se odvija mu- njevito i stoga, iskoristimo ovo naše vrijeme i uživajmo u ljepoti crteža iz ove kolekcije.

Kolekcija je to u razvoju i svako malo raste opsegom i značenjem za potpuniji uvid u neprekinutu nit sliko-crtačke izvrsnosti hrvatske likovne moderne kroz više od 140 proteklih godina. Ukratko rečeno, sadržava odlična djela njezinih najznačajnijih protagonista: od Vlaha Bukovca, Bele Čikoša Sesije, Mencija Clementa Crnčića, Josipa Račića i Mihovila Krušlina preko Jurja Plančića, Lea Juneka, Ljube Babića, Jerolima Miše, Milivoja Uzelca, Marijana Trepšea, Krste Hegedušića, Omera Mujadžića, Ernesta Tomaševića, Antuna Motike, Slavka Kopača do Otona Glihe, Nives Kavurić Kurtović, Dušana Džamonje, Ede Murtića, Zlatka Price, Nikole Reisera, Đure Pulitike, Miljenka Stančića i Dimitrija Popovića. Njihovim virtuoznim potezima šiljatih crtala, baršunastih ug- ljena, pastela i kreda te kistovnim orkestracijama laviranih tuševa, akvarelnih i tempernih boja oživjeli su na papirnim ploštinama i more i šume, i stabla i cvijeće, i stare utvrde i usnula mjestašca, u riječ priroda i krajobrazi u svojoj iskonskoj ljepoti. U kolekciji ne manjka ni ljudi pri poslu ili zabavi, ni aktova, ni portreta, a brojni su i intimistički prizori iz atelijera ili doma, pa i obojene crtačke rapsodije iz nepresušne mašte i kreativna naboja ovih umjetnika. Jednom riječju pravi dijagram njihova umijeća, zanosa i predanja umjetničkoj interpretaciji zemaljskih i izmaštanih vidova čovjekova života i svijeta oko nas.