Stranica je prilagođena vertikalnom prikazu. Okrenite vaš uređaj.

Galerija Mona Lisa logo

Zlatko Prica

Za mene slikarstvo nije usuglašavanje s dopuštenim ili pomodnim stanjem jednog razdoblja,
nego moja unutrašnja potreba da radim ono što radim. I da to što radim, ludo volim.

Nema mjesta na zemlji gdje se osjećam tako apsolutno slobodan i pomiren sam sa sobom kao u Samoboru.
To je prirodna pozornica mojeg svakodnevnog postojanja.
Laboratorij mojih sanjarenja i mojih mora, mojih preobražaja i mojih halucinacija...

Zlatko Prica

Izložba se može pogledati u Galeriji Mona Lisa s početkom 7.10.2021.
Pdf kataloga izložbe možete downloadati na linku:
https://galerijamonalisa.hr/media/4bqlfk0v/50_prica_katalog.pdf 

O Prici su pisali:

Po povratku iz Londona nema više Samobora, ali zvuk i ritmovi ostaju jasni, likovi su monumentalni, nepomični. Boje: smeđe, crveno, zeleno i plavo, postižu posvemašnju nezavisnost i suvereno strukturiraju površinu ili čak grade dubinu ili smjenu planova. Grafički se elementi za neko vrijeme reduciraju.To je ciklus “Plodovi zemlje”, sretan trenutak na putu u nepoznato.

Grgo Gamulin
1957.
preuzeto iz kataloga izložbe “Prica - život i djelo” u Galeriji Mona Lisa 2004

Promatrajući retrospektivno, potpuno je jasno kako je Prica crtežu oduvijek posvećivao veliku pozornost, on mu je bio važan od samih početaka kada je na Akade- miji naučio “slikarsku anatomiju koja se ne da odvojiti od crteža i crtača” i koja je doista postala temelj njegova individualnog izraza. Postao je Prica tada nesumnjivi protagonist modernizma pri čemu je svakako dostigao svoje prepoznatljivo oblikovanje, svoju osobitu formu koja postaje, u jednakoj mjeri kao i sam potez, njegov osobni znak

.

Nikola Albaneže
2017.
preuzeto iz monografije “Zlatko Prica, 100 godina” u izdanju Zaklade Zlatko i Vesna Prica

Ljudski lik konstanta je interesa Zlatka Price. Druženje s pejzažem (pa i u čitavom ciklusu) razumljiv je predah, no stavljanje čovjeka u prvi plan, s njegovim esencijalnim pitanjima Pricina je stalna preokupacija. Sadržajni i formalni elementi su se mijenjali, no traganje za egzi- stencijalnim bilo je izazovno.

U svijetu smo otuđenja, ravnodušnosti, sputanosti, narcisoidnosti no ipak uprisutnjena je u tragu i himna životu. Olupine brodova izvučene na žal ostatci su putova- nja i sjećanja. Univerzalnih i osobnih

Stanko Špoljarić
2007.
preuzeto iz monografije “Galerija Mona Lisa - 5 godina” u izdanju Galerije Mona Lisa

Zlatko Prica izgradio je ljetnu kuću u Taru početkom šezdesetih godina, a već 1966. i 1967. u seriji grafika i ulja zapažamo kako umjetnik na osnovi senzacija iz istarskog zatona blizu ušća Mirne postupno izvlači sustav elementarnih oblika koji će biti svojstveni za čitavo jedno razdoblje, za unutarnju cjelovitost Tarskog ciklusa.

Vladimir Maleković
preuzeto iz monografije Zlatka Price u izdanju Artu studia Azinović

Čovjek i umjetnik nekoliko zavičaja (Zagreb, Samobor, Tar, Pečuh) svoju je pravu zavičajnost nalazio i uvijek ponovno gnijezdio u slikarstvu ostajući jednim od sino- nima poslijeratnog hrvatskog slikarstva.

Ive Šimat Banov
preuzeto iz monografije Zlatka Price u izdanju Artu studia Azinović

Gdje bilo je sunce, sad je kiša. Jedan svijet je nestao i potisnuo ga drugi. Tar i Opatija, ljeto i zima…Noćašnja siva kiša!

Darko Schneider
2004.
preuzeto iz kataloga izložbe “Prica - život i djelo” u Galeriji Mona Lisa.

Zlatko Prica klasik je moderne i suvremene hrvatske umjetnosti, jedan od njezinih najzanimljivijih autora druge polovine XX. stoljeća. Slikar vrlo velikog opusa i kontinuiteta stvaralačkog luka, zadržanog do samog kraja životnog i stvaralačkog puta. Prica je razvijao svoj tip figuracije, podložne stilskim mijenama s konstantom htijenja da likovima i scenarijem dotakne pitanje ljudskog postojanja, njegovih egzistencijalnih stanja pre- nesenih u logiku osobnog viđenja.

Stanko Špoljarić
2004.
preuzeto iz monografije “Prica - život i djelo” u izdanju Galerije Mona Lisa

Slike iz ciklusa Opatijski kišobrani nose svoje vlastito sjećanje, čiji je simbolički prapočetak platno Opatijski kišobran moje majke 1911. U nekom divnom vremeplovu, u slici i uspomeni majke, otkrivamo slikara koji na istom pogledu projicira dva vremena...
Iako je kišobran simbol, on je tek povod za slikarsko ispitivanje odnosa horizontalne ravni ulica i nevidljive pučine mora i vertikalne gotske uznesenosti figura žena s kišobranima. On je u prenesenom smislu ruka, koja nas odvodi u djetinjstvo, ali i ona radosnica koja nam nudi sliku vremena u kojem participiramo. Na razlici dva ju dobi i dviju emocija sazdana je čovjekova tajna postojanja. Tajna tradicije slikarstva.
Opatijski kišobrani iako nastali kao obična senzacija dana, kao jednokratni doživljaj, svečanost su boje, atmosfere i opuštenosti. Svojevrstan je to povratak umjetnika prisnom lirskom klasičnom slikarstvu.

Marina Baričević
2007.
preuzeto iz kataloga Pricine izložbe u Domu HDLU - Galerija Prsten - Zagreb

Oni koji budu stajali pred Pricinim slikama lako će se uvjeriti da je svako njegovo djelo izvorno mišljen svijet i da je svaka slika neoštećena ponavljanjem, te da prisi- ljava na nova čitanja i nova značenja. Uvjerit će se da je svaka slika plod hrabrosti jednoga duha da korača tankim rubom između ponora i sigurnosti - rubom koji osigurava i novo i staro. Jer to je rukopisom, leksikom i morfologijom moderno, a sadržajem legendarno slikarsko štivo. Štivo koje je novim jezikom znalo izgovoriti drevne čovjekove sumnje, nade i strepnje.
Onima kojima slikarstvo ili likovna umjetnost nije specijalnost nego najčišća potreba duha iznovice bih naglasio značenje ovoga slikara u hrvatskom i europskom modernom i suvremenom slikarstvu druge polovine XX. stoljeća.

Ive Šimat Banov
preuzeto iz monografije Zlatka Price u izdanju Artu studia Azinović

U zadnjim godinama 20. Stoljeća Zlatko Prica izdva- ja lik žene kao posebnu temu. Ona postaje središnji ikonografski element slike. Znao je taj veliki gentleman da je žena u slikarstvu kroz povijest nadahnuće i misterij. Smrt ga je 2003. godine zaustavila u nastavljanju novog ciklusa. Na dovršeni opus velike dinamike i istraživačkog zanosa spustila se noć.

Marina Baričević
2007.
preuzeto iz kataloga Pricine izložbe u Domu HDLU - Galerija Prsten - Zagreb

Galerija