VLADIMIR FILAKOVAC

Rođen je 9. ožujka 1892. u Brodu na Savi. U Vukovaru je završio osnovnu školu i prva tri razreda gimnazije, a četvrti razred u Osijeku.
Studirao je u Budimpešti, gdje ga je zatekao i rat te je mobiliziran za austro-ugarsku vojsku.
Nakon rata vratio se u Budimpeštu i diplomirao na Akademiji 1916. Narednih godina boravi u Beču i Osijeku, te je kao pedagog djelovao na Akademiji u Beogradu. U novim ratnim okolnostima (1941.) seli u Zagreb. Dom je s obitelji (žena i četvero djece) našao u zagrebačkoj Dubravi gdje je proveo zadnjih 40 godina života. Osječka ulica u Dubravi bila je oaza netaknute prirode za kojom žudi, koja mu nudi spokoj i idilu. Ovdje su nastala njegova brojna i značajna djela iz predgrađa.
Kao redoviti profesor na Akademiji u Zagrebu radi od 1948-1962.
Družio se s Krležom, Ujevićem, Matkom Peićem, Ljubom Babićem, Šestićem...prijateljevao sa slikarom Vatroslavom Kulišem, koji je prve slikarske poteze i spoznaje o likovnoj umjetnosti učio od Filakovca i koji je ostao brižan prijatelj obitelji.
U slikarstvu nastavlja tradiciju munchenskog kruga s figuralnim kompozicijama, pejzažima i portretima. Majstor je tamnog tona, no kasnije paleta mu postaje svijetlija i s više boje.
Filakovac je najznačajniji hrvatski animalistički umjetnik, kako je apostrofirao Ljubo Babić, slikar europskog formata koji je iza sebe ostavio bogati osebujan umjetnički opus, unoseći europske vrijednost u naše slikarstvo. Jedan je od važnijih tvoraca hrvatske moderne.
Umro je 22. studenog 1972. u Zagrebu. U prosincu te godine otvorena je u Osijeku retrospektivna posthumna izložba u Galeriji likovnih umjetnosti.
2000. ista galerija u suradnji s Umjetničkim paviljonom u Zagrebu postavila je najobuhvatniju izložbu ovog velikana hrvatskog slikarstva XX. stoljeća.
Od 8. listopada 2001. Galerija Dubrava nosi njegovo ime.

Plavim zagrebačkim tramvajem vozim se kroz Maksimir, kraj zoološkog vrta i Dinamovog stadiona u Dubravu.
Tražim suvremenog hrvatskog slikara Vladimira Filakovca, rodom Srijemca, koji je veliki dio svog života boravio u Osijeku i danas, slučajem, igrom sudbine, stanuje u Zagrebu u Osječkoj ulici. Došao sam Osječkom ulicom do Pleterničke ulice. S lijeve strane diže se ogromna breza nad drvenim ulazom u vrt, kakav je valjda stajao pred kućom Turgenjeva. Osječka pedeset i jedan. Eto, tu stanuje slikar Filakovac.

                                                                                                                     Matko Peić